Uzori duboke vjere

Osim prirodnih ljepota, na ovoj jedinstvenoj turi imat ćete priliku upoznati uzore koji su zbog svojih herojskih kreposti ostavili dubok trag u ovom kraju.

Jedan od uzora je doktor Ivan Šreter koji je u svom poslu bio iznimno profesionalan, marljiv i cijenjen te na taj način zaslužio postati ravnateljem bolnice u Lipiku. Isticao se požrtvovnošću i neprestano je bio na raspolaganju svim ljudima bez razlike. Njegov profesionalni rast od djetinjstva je pratio i onaj duhovni. Ljubio je neprijatelja koji mu je polomio kosti, a njegovo tijelo batinanjem prekrio modricama. Izvan okvira Isusova života, teško je pojmiti ovu ljubav, ljubav koja unatoč pretrpljenoj patnji spašava čovjeka. Pohađao je vjeronauk kod dr. Tomislava Ivančića, poznatog hrvatskog i svjetskog teologa te utemeljitelja hagioterapije. Upravo on svjedoči za doktora Šretera kako je bio: „osobito snažan u ovome: nikada ne mrziti svoje neprijatelje, ma da ne znam što čine, ja ću ih voljeti! I tu je bio velik. To je nevjerojatno….“ Heroj je to koji će zasigurno ostati u srcima mnogih te vjerujemo da će se njegova djela ljubavi koja su se ostvarila na zemlji nastaviti vršiti i na nebesima.

Uz stručno vodstvo imat ćete priliku upoznati koje se još ljepote kriju u ovom gradu. Zanimljiva činjenica je da je Lipik prvi oslobođeni grad u Domovinskom ratu te jedini grad u kojem se unatoč teškim ratnim uvjetima slavila Polnoćka. Bez obzira što je crkva bila do temelja srušena, u restoranu lipičkih toplica održana je misa za branitelje na kojoj su imali mogućnost ispovjediti se i pričestiti. Vjera, čin prave ljudske slobode, dala je snagu našim braniteljima i narodu ovoga kraja.

U centru grada nalazi se župna crkva sv. Franje koja je nakon rata razrušena do temelja, a ispod ruševina crkve pronađen je neoštećen i u potpunosti sačuvan kip Gospe Fatimske kojeg je u Fatimi nabavio bivši župnik prečasni Tomo Sruk. Neumorna jezgra domaćeg stanovništva stoji još uvijek uspravno te svjedoči važnost ljudske upornosti i borbe za dobar život.

Nakon obilaska Lipika slijedi put u Stražeman, malo mjesto koje se nalazi na obroncima Papuka, a u sebi krije mnoštvo tajni. Imat ćete priliku upoznati uzor duboke vjere u osobi mons. Josipa Devčića koji donosi svjedočanstvo jednog teškog vremena, svjedočanstvo ljudi koji su bili puni vjere, ponosa i stvaralaštva te su kvalitetno, brzo i odlučno odgovorili na izazove svog vremena. Crkva sv. Mihaela u Stražemanu otkrit će vam hrabrost mons. Devčića koji je zbog zidnog mozaika s hrvatskim velikanima završio u zatvoru. Njegov lik i djelo zaslužili su filmsku ekranizaciju. Nakon obilaska crkve moći ćete se okrijepiti tradicionalnim proizvodima okolnog kraja te uživati u oazi mira i tišine netaknute prirode. Uz snažnu poruku mons. Devčića da budemo poput Cesarićevog slapa: „Svi mi možemo biti ta jedna mala kap, u plemenitosti, ljepoti i ljubavi te tako stvarati taj veličanstveni slap, taj Božji nedokučivi plan!“, osnaženi i novi vratit ćete se svojim domovima.

09:00 – dolazak u Gaj

09:00 – 10:00 – obilazak crkve uz duhovni poticaj o Antunu Pustinjaku i sv. Katarini
(možda dogovoriti da se ponudi čaj ili rakija)

10:30 – 11:30 – obilazak ergele lipicanaca

12:00 – 13:30 – obilazak grada Lipika uz duhovni poticaj o Ivanu Šreteru i sv. Franji Asiškom

13:45 – 14:45 – ručak

15:00 – polazak u Stražeman

16:00 – dolazak u Stražeman

16:00 – 16:30 – obilazak crkve

16:30 – 18:00 – Sv. Misa i produkcija filma

18:00 – 18:45 – pozdrav i razgovor s monsinjorom Devčićem

19:00 – 21:00 – odlazak u kušaonicu i druženje

21:00 – polazak kućama

Časnik mirotvorac

Ivan Šreter je rođen 21. prosinca 1951. u Pakracu kao prvo od troje djece Josipa i Danice, te ima dvije mlađe sestre. Kao dječak je maštao da jednoga dana postane liječnik. Nakon srednje fizioterapeutske škole zaputio se u Zagreb na studij medicine, nakon kojega se vratio u rodni kraj gdje mu se ispunila mladenačka želja. Zaposlio se kao liječnik opće prakse u lipičkoj bolnici.

Radeći na tom radnom mjestu, sredinom osamdesetih je dospio u medije radi slučaja 'časnik'. Nekom oficiru JNA je u karton umjesto 'penzionirani oficir' napisao 'umirovljeni časnik'. Ovaj ga je prijavio vlastima i pokrenut je postupak na kojem je dr. Šreter proglašen krivim. Kazna za to je bila pedeset dana zatvora, ali je kasnije uloženom žalbom promijenjena u deset koje je dr. Šreter štrajkao glađu.

Od brojnih poznatih osoba kojima se tada obratio za podršku odgovorio mu je samo kardinal Kuharić, koji ga je odgovarao od toga poručivši mu da misli na svoje zdravlje.

Nakon izvršenja kazne vratio se na radno mjesto te uskoro postao i ravnateljem bolnice U Lipiku. Bio je kvalitetan i cijenjen liječnik, vrlo profesionalan i nikada nije pravio razliku među pacijentima. Privatno bio je praktični vjernik i izniman čovjek koji je uvijek svima pomagao i stavljao potrebe svog bližnjeg ispred vlastitih. Uoči demokratskih promjena devedesetih, učlanio se u HDZ, a početkom srpske agresije dragovoljno je prihvatio biti Predsjednikom kriznog stožera za zapadnu Slavoniju. Iznad svega on je zagovarao mir i miran suživot stanovnika Lipika, Pakraca i okolice, bez obzira na nacionalnost i religijsku pripadnost.

Njegova nastojanja da mirnim putem dođe do kompromisa sa Srbima koje je nazivao braćom, nažalost nisu urodila plodom. Štoviše, oni su ga 18. kolovoza 1991. zarobili na barikadama u selu Kukunjevac. Potom je prebačen u jednu kuću u blizini zloglasnog logora Bučje, gdje je prema svjedočenju očevica, također sužnja, dr. Vladimira Solara bio neviđeno mučen. Dr. Solar svjedoči da je Ivan Šreter i tada štrajkao glađu, a da su mu mučitelji 6. listopada 1991. rekli kako je dr. Šreter ubijen. Do danas nije poznat točan dan njegove smrti, okolnosti, kao niti mjesto gdje se nalaze njegovi posmrtni ostaci. 'Časnik mirotvorac' naslov je filma o pakračkom i lipičkom mučeniku dr. Ivanu Šreteru, autora Dražena Bušića, snimljenom u produkciji Zaklade dr. Ivan Šreter 2009. a koji je 2017. objavljen u obnovljenoj verziji.

Najviše rangirani dužnosnik Republike Hrvatske koji je poginuo u Domovinskom ratu, kao što je poznato nije bio predsjednik Republike ili Vlade, netko od saborskih zastupnika, niti koji od brojnih gradonačelnika ili načelnika općina. Bio je to dr. Ivan Šreter, ravnatelj bolnice u Lipiku, koji je početkom srpske oružane pobune vršio dužnost Predsjednika kriznog stožera za zapadnu Slavoniju. Ovaj 'hrvatski Gandhi', kako ga neki nazivaju, imao je vjeru u mir i zajednički život svih naroda koji žive na prostoru Republike Hrvatske, zalagao se za dogovor i mirna rješenja te nastojao izbjeći rat i krvoproliće. Kao liječnik liječio je svakoga bez obzira na vjeru i naciju.

U dokumentarcu dr. Tomislav Ivančić i don Živko Kustić izrekli su istovjetno, tj. da dr. Ivan Šreter ima obilježja kršćanskog mučenika i da za njega treba biti pokrenut postupak za proglašenje blaženim. Kada bi se to dogodilo, možemo samo zamisliti kakvo bi se novo svjetlo bacilo na cijeli Domovinski rat! Prof. Tomislav Ivančić koji je dr. Šreteru bio duhovnik za vrijeme studija smatrao je da je njegova pomirljivost prema neprijateljima i očuvanje mira bio njegov najveći 'grijeh' i da je zato 'morao' umrijeti.

„Iako do sada još uvijek nedovoljno poznat široj javnosti, vjeruje se da će dr. Šreter s vremenom postati uzor čovjekoljublja i bogoljublja novije hrvatske povijesti. Upravo živimo u jednom od naših najtežih razdoblja, vremenu poljuljanih vrijednosti, najveće moguće apatije, prave društvene agonije koja mlade ljude tjera izvan Hrvatske, ali isto tako, ovo je vrijeme kad trebamo, baš iz ovih razloga, podsjećati i mlade i stare na svijetle primjere poput dr. Ivana Šretera“, rekao je Dražen Bušić.

Hrvatski narod mu se do sada uspio odužiti time što njegovo ime nose trg u Pakracu, kao i odjel pakračke bolnice te Natječaj za najbolju novu hrvatsku riječ. Ne treba zaboraviti iskazati čast ovom čovjeku koji je za hrvatski narod velikan, a za kršćane trajno nadahnuće.