Lječilišna središta diljem Europe često su bila koncipirana po ideji vrtnoga grada. Upravo je tako, krajem 19.stoljeća nastao lipički lječilišni perivoj. Svojom kompozicijom i bogatstvom historicističkih detalja, nadmašuje sve ostale slične perivoje u Hrvatskoj.
Uređenje samog perivoja započelo je 1872. godine bez jasnog koncepta, no proširivanjem lječilišta, gradnjom Kursalona i drugih kupališnih objekata, perivoj dobiva reprezentativnu formu.
KursaIon, natkriveno šetalište trijemište (Wandelbahn), Mramorne kupke, Kamene kupke te Kurhotel, formirali su prostor unutar kojeg su oblikovani neobarokni vrtovi, a preostali dio perivoja nosio je obilježje neoromantičarskih perivoja kasnog XIX. stoljeća. Tako je vrijednost perivoja u njegovoj jedinstvenosti i nedjeljivosti od lječilišnih objekata. Osim te urbanističke vrijednosti, on ima i svoju kulturno-povijesnu vrijednost budući da su ga kao poznato lječilište Austro-Ugarske Monarhije posjećivali mnogi visoki gosti, među kojima i sam car Franjo Josip.
Kao značajno turističko mjesto, Lipik je često fotografiran za različite publikacije i razglednice te se takvom medijskom popularnošću nije moglo pohvaliti ni jedno hrvatsko lječilište.
Nažalost, nakon drugog svjetskog rata mnogi od vrtno-parkovnih objekata i sadržaja su nestali, porušeni ili jednostavno prepušteni zubu vremena, a u Domovinskom ratu 1991. godine perivoj je gotovo u potpunosti devastiran. Većina stabala je uništena ili znatno oštećena, kao i ono malo preostalih sadržaja, te mnogo biljnog materijala.
Ovaj perivoj srce je Lipika i dio njegova identiteta. Građani Lipika ulažu veliku energiju da mu se vrati stari sjaj jer je riječ je o neponovljivom prostoru neponovljivog ambijenta, kakav nema ni jedno drugo lječilište, kao niti jedan drugi grad ili mjesto te je zasigurno nezaobilazna vrijednost Lipika.
Perivoj danas
Stoljetni perivoj u Lipiku idealno je mjesto za šetnju i relaksaciju. I stručnjaci i laici smatraju ga jednim od najljepših perivoja u sjevernoj Hrvatskoj pa je stoga 1965. zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture.
Veliki trag u perivoju svojim je predanim radom ostavila obitelj Kostlivy. Oni su bili vlasnici vrtlarije o kojoj je glas daleko sezao. U njoj su se uzgajale brojne biljne vrste, a više vrtlara na čelu s g. Kostlivy-em brinulo se za ljepotu i sklad perivoja čemu svjedoče brojne stare fotografije s razglednica. Poznata je i činjenica da su u toj vrtlariji uzgojene palme koje su dospjele čak i na splitsku rivu, što također svjedoči o iznimnoj vrijednosti same vrtlarije i lipičkog perivoja.
Iako znatno osiromašen u bogatstvu biljnih vrsta tijekom Domovinskog rata, perivoj i dalje ima svoju draž te ga rado posjećuju lokalni stanovnici kao i turisti.
Klupa grofice Jelke
Ispred Mramornih kupki nalazi se jedina kamena klupa u lipičkom perivoju – Jelkina klupa. Nazvana je po mladoj grofici Jelki Janković, koja se za dugih šetnji lipičkim perivojem na njoj voljela odmoriti. Upravo je po mladoj grofici klupa i dobila ime. Za Jelkinu klupu veže se jedna zanimljiva pučka legenda koja i danas golica maštu prolaznika. Prema toj legendi grofica Jelka je u blizini klupe izgubila dragocjeni prsten koji nikada kasnije nije pronađen. Tko zna, možda izgubljeni prsten negdje čeka baš na vas!
Klupa grofice Jelke dio je Jelkine staze koja prati najdraže lokacije na kojima se zaustavljala mlada grofica tijekom šetnji u lipičkom perivoju.
Kursalon
Jedna od ljepših reprezentativnijih zgrada lječilišnog grada sagrađena je 1893. godine. Interes plemića za ljekovitom vodom kao i sve brojniji dolasci gostiju u Lipik potaknuli su kupališno ravnateljstvo da donese odluku o izgradnji popratnih sadržaja. Lječilišni salon u stilu visoke renesanse, bio je jednokatna građevina s trima prizemnim krilima, zidana od opeke. Bogate dekoracije, velika dvorana, restoran s izvrsnom ponudom hrane, kavanom, sobom za biljar, damskim glazbenim salonom i predvorjem činili su ovo mjesto poželjnim za odmor i razonodu visokog plemstva Austro Ugarske monarhije. Zgrada je nažalost uništena u ratnim razaranjima 1991.godine, te još uvijek čeka svoju obnovu. Ostaci nekadašnjeg velebnog izdanja i dalje su posjećeni kao turistička atrakcija te kao mjesto za održavanje koncerata klasične glazbe, plesnih događanja i izložbi.
Wandelbahn
Wandelbahn je 85 metara dugačka natkrivena šetnica koja je izgrađena usporedo s Kursalonom. Služila je kao zaštita šetačima od lošeg vremena. Na početku šetališta postavljena je slavina s ljekovitom vodom jer su liječnici smatrali da ljekovita voda ima bolji učinak ako se pije hodajući. Obrtnici su duž šetališta imali svoje radnje. Ljeti je u polukružnoj loži na sredini šetališta prijepodne svirao bečki orkestar, a navečer su organizirane plesne zabave.
Wandelbahn se ponosio svojom arhitekturom i ornamentima koji su u Domovinskom ratu razrušeni. Danas su nažalost vidljivi samo ostaci koji podsjećaju na ovu iznimnu građevinu.
Jelkin brijeg
Jelkin brijeg kultno je mjesto koje stare Lipičane vraća u prošlost. To mjesto i danas skriva mnoge prve poljupci, omiljeno je sastajalište mladeži, mjesto za predah od duge šetnje ili pak od znatiželjnih pogleda. Ovo mjesto, nekoć omiljeno skrovište mlade grofice Jelke, dao je sagraditi njezin otac, grof Janković. Drvena sjenica s klupama do koje se dolazi zavojitom stazom bila je svojevrsni ''vip salon''. U njemu je grofica uživala u pjevu ptica koji se čuo s obližnjih krošnji i pri tom bila skrivena od neželjenih pogleda. Upravo se na nju odnose neke od mnogobrojnih legendi grada Lipika. Kroz te legende kao i priče o povijesti, arhitekturi, kulturi i biljnom svijetu kao i posebnosti grada, nas "Jelkina staza". Ona se sastoji od 24 interpretacijske ploče koje šetnju perivojem čine sadržajnom i zanimljivom. Odmah pored Jelkina brijega nalazi se i kamena vaza iz doba grofice Janković.
